Tuala Titles Bestowed at Leauva’a By Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown.
Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu i Faleata fa’aee le gafa: o Tuala (boy: eldest – “O Le Alii o Aiga” and founder of family “Sa-Tuala”)
Tuala Titles Bestowed at Leauva’a
Fifteen new holders of the Tuala titles were created at Leauva’a on the 04/10/2008. And the Sala titles to be bestowed also the following week..
The Paramount Chief of the family, Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown (son of the late Hon Fonoti Mata’utia Ioane Brown) who is now in Australia, gave permission for the bestowments to take place. The bestowments were held at Tava Tele’s residence, and those who were bestowed the Tuala title on Saturday were descendants of Tuala Tulo, Sarai Tuaitaoa, Tu’ugatiti and Sala Senio.
A member of the family, Tuala Muliagatele Akenese, said that the new roles given to the new Tuala title holders would contribute a lot in helping out the extended family, village and especially the church. Tevaga Uili was the village’s representative who extended blessings to the new title holders.
The new Tuala titleholders are: Tuala Sita Tevaga Lausului Tuala Tulo Mavaega, Tuala Nia Maualaiavao Ah Him, Tuala Piki Tuala, Tuala Iakopo Teufilo, Tuala Lole Stowers, Tuala Lemalu Kasipale, Tuala Iosefo, Tuala Isitolo Mika, Tuala Tevaga Lanisi Tuala, Tuala Lemalu Pio, Tuala Mauola Fonoti, Tuala Aleki Li’ili’i, Tuala Tevaga Vaifou Peseta, Tuala Muagututia Sio and Tuala Francis Westerlund.
THE NEW TUALA TITLE HOLDERS
- -
O TOFIGA A LE ALI’I O TAUTAIOLEFUE
Ina ua afio Tautaiolefue i Malaeola i Lealatele, ona fai loa lea o ana tofiga i lana fanau e faapea; ‘O oe Tuala o le ulumatua ma ‘O le Ali’i o Aiga’, O le a e Sa’oalii, E te afio ma Pa’ia o le Aiga fa’alagilagi ma lou Falesefulu. A’o oe Sala, E te afio ma lou Falevalu, au’a o oe o le tama a le ele’ele. A’o si o’u afafine e toatasi o Leuluaitumauga, ‘O le a e alu ma lo ta suafa o le Tautaiolefue i le aiga o lou tina i Safai, e te nofo ma oe. O outou Vui, Matafeo ma Vaiouga ma lo outou tuafafine o Taeleasa’asa, ‘O le a outou nonofo i Amoa”.
E manatua fo’i o Taeleasa’asa le afafine o Tautaiolefue na usu mai i ai Fonoti le Tupu Tafa’ifa o Samoa ona maua lea o le teine o Falenaoti, ae o Fonoti fo’i lea na usu muamua ia Fuatino le alo o To’alepai i Satapuala ona maua lea o le tama o Muagututit’a. O Fonoti e suli mai ia Salamasina o Tupu Tafa’ifa ia e lua a Samoa o le aiga pa’ia o Sa-Levalasi Lotofaga i Atua, ae o Tautaiolefue e suli mai ia Tuala Tamaalelagi Le Sa’oalii o le aiga fa’alagilagi a Samoa le aiga Sa-Tuala.
Ina ua uma tofiga a Tautaiolefue, ona fa’agaulemalie ai lea o Sala ma ua alu i le aiga o lona tina i Saleaula ma logo i ai tofiga a lo latou tama, ma o i’na na toe si’i mai ai Saleaula, na toe momoli mai ai Sala e afio i Tauloa, au’a o le ulua’i maota fa’avae lena o Sala. Ona fa’apea lea o Saleaula; Sala o le a tatou toe foi e momoli oe, afai ua Sa’oalii Tuala i tofiga a lo outou tama, o oe la o le a e Sa’ofetalai, afai o le a fonoa le malaefono o Saleaula, o Vaituutuu i Aiga ma le itumalo, na o oe Sala e tu lou tootoo i Vaituutuu e tuafono ai le Aiga Sa-Tuala i le Manino ma le A’ava, afai fo’i se ava a Aiga ma tootoo o Vaituutuu e mua lau ipu Sala, o le a e alu ma le igoa ipu fa’apea o Tui ma Sauiuta amia Olomaga, ma o le igoa lena o le ipu tauava, o Tui ma Sauiuta o igoa na o tulafale a e fia taumafa ona o lea e a’ami le Olomaga.
TUI-A’ANA TAMALELAGI MA LANA FALESEFULU
1. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu in Faleata, fa’aee le gafa: – o Tuala (tama ulumatua: O Le Alii o Aiga: o le fa’avae “Le Aiga Sa-Tuala”)
2. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Gese le afafine o Malufau in Lauli’i, fa’aee le gafa:- Malufau (tama)
3. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Umalau le afafine o Lilomaiava Seve of Safotu, fa’aee le gafa:- o Peseta (tama: fa’avae o le aiga Sa-Peseta i Savaii)
4. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seiomana le afafine o Vaovasa in Faleasi’u, fa’aee le gafa:- o Tuitama.
5. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Fulisiailagitele le afafine o Tu’uma’ai in Safotulafai, fa’aee le gafa:- o Tuioti (boy), ma Taualofa’e.
6. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Ufalefu le afafine o Talima i Faleatiu, fa’aee le gafa:- o Feiloa’ivao or Feiloa’iivao.
7. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Seanatoe le afafine o La’ululolopo i Gaga’emalae, fa’aee le gafa:- o Tuitogamatoe (teine)
8. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Siotafasi le afafine o Puni i Samatau, fa’aee le gafa:- o Tilivea.
9. Toe usuia e Tuia’ana Tamalelagi ia Siotamea o le isi afafine o Puni i Samatau, fa’aee le gafa:- o Lea’ana.
10. Usu Tuia’ana Tamalelagi ia Vaetoefaga le afafine o le Tui-Toga, fa’aee le gafa:- o Salamasina (teine: le ulua’i tupu tafa’ifa o Samoa: ma le tama fai a So’oaemalelagi po’o Salevalasi “Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi” i Lotofaga Atua)
GAFA O LE AIGA SA-TUALA IA TAUTAIOLEFUE
(Usuga muamua a Tuia’ana Tamalelagi mai lana falesefulu)
1. Usuga #1, Tuia’ana Tamalelagi ia Namoaitele le afafine o Folasaitu i Faleata, fa’aee le gafa o Tuala (tama ulumatua: o le Alii o aiga, ma le fa’avae o le “Aiga Sa-Tuala”).
2. Usu Tuala ia Sautialeu le afafine o le Malietoa, faaee le gafa o Peo (tama), ma Matagitau.
3. Usu Peo ia Momonogoto le afafine o Filivailatetele i Nofoalii, faaee le gafa o Malufaitoaga (Amoa), Taualelei (Amoa), ma Tauimalie.
4. Usu Malufaitoaga ia Avegatoloa le afafine o Samaila (Salilo) i Falease’ela, faaee le gafa o Fenunuti (tama).
5. Usu Fenunuti ia Uituafanua le afafine o Tailua i Falealili, faaee le gafa o Sinamulivanuiana-Seuitiamanu’a (teine).
6. Usuia Sinamulivanuiana-Seuitiamanu’a e To’alepaialii mai Satapuala, faaee le gafa o Su’afaiga (tama), Laumatalelei, Fuatino, ma Melegalenu’u.
7. Usuia Fuatino e le Tuia’ana Fonoti tupu tafa’ifa, faaee le gafa o Muagututi’a (tama).
5. Toe usu Fenunuti ia Tinovao le afafine o Luatuanuu i Tufulele, faaee le gafa o Tautaiolefue (tama), ma Mauailegalu (teine).
5. Toe usu Fenunuti ia Fitiotagia le afafine o Ausalilo i Falease’ela, faaee le gafa o Leatuavao (tama).
8. Usu Tautaiolefue ia Totuvao le afafine o Lauofo i Luatuanuu, faaee le gafa o Tuala Le Sa’oalii, Vui, Matafeo, Vaiouga, ma Taeleasa’asa (teine).
8. Toe usu Tautaiolefue ia Moelagona le afafine o Letu’uga i Mata’utu, faaee le gafa o Leulua’iatumaua (teine).
8. Toe usu Tautaiolefue ia Fausagafou le afafine o Levao i Saleaula, faaee le gafa o Sala Le Sa’ofetalai, Aualiitia, ma Fa’i (teine).
9. Usuia Taeleasa’asa e le Tuia’ana Fonoti le tupu tafa’ifa, faaee le gafa o Falenaoti (teine: O le ma’opu o Tuala ma Sala)
10. Toe usuia Taeleasa’asa e Va’afusuaga Tole’afoa (le uso o le Tuia’ana Fonoti), faaee le gafa o Tofa.
O LE MAVAEGA A LE ULUA’I TUPU TAFA’IFA O SALAMASINA
Sa ta’oto gasegase o Salamasina i Lotofaga. Ua vaivai o le tupu, ua potopoto Tumua ma aiga. Ona fai lea o le mavaega a Salamasina ia aiga ma Tumua. O Papa tuu atu e tausi aiga e iai ua Paia o le Aiga o Sa-Levalasi, ma le Aiga Sa-Tuala (Aiga Fa’avae E Lua A Nei O Samoa) ma latou toga ua paia i le igoa o le Pulu ma le Leuleu; ma ua sa fai mai le mavaega, a fai e iai se tasi ua manuia i le finagalo a Leulumoega ma Lufilufi ona faao’o ina lea o toga i Mulinuu i le Maota o le Tuiatua i Lufilufi ma Nu’uausala i Leulumoega i le Maota o le Tuia’ana.
Salamasina na fanaua Fofoaivaoese, o lana fanau o Taufau ma Sina. Usuia Sina e Tito’iaivao, fa’aee le gafa o Faumuina. Usu Faumuina ia Talaleomalie, fa’aee le gafa o Fonoti. Ua o’o ia Fonoti, ona faato’a taunu’u o le mavaega a Salamasina, au’a ua tofia Fonoti ia Leulumoega ma Lufilufi ma fa’aee i ai o Papa e fa ia Fonoti; ona fa’aooina lea o le mavaega a Salamasina i Mulinu’u ma Nu’uausala Papa e fa o le Tuia’ana, le Tuiatua, Vaetamasoali’i, ma le Gatoaitele lenei.
MAFUA’AGA NA AVEA AI FENUNUTI MA LEATUAVAO MA MATUA MAVAE O LE AIGA SA-TUALA
Ona usu lea o Fonoti Tupu Tafa’ifa ia Fuatino le alo o To’alepai o Satapuala, faaee le gafa o le Alii o Muagututi’a. toe usu Fonoti Tupu Tafa’ifa ia Taele’asa’asa le alo o Tautaiolefue o Lealatele iSavaii, faaee le gafa o le teine o Falegaoti. O nei lava gafa e tau uma ile Tui-A’ana; e iai le muagagana e fa’apea: “O le gafa o Tui-A’ana ua so’o.”
Mafua’aga Ua Avea Ai Fenunuti Ma Leatuavao o Falese’ela ma Matua Mavae o Le Aiga Sa-Tuala. O le matupalapala po’o le mavaega a le Tupu o Fonoti ile fa’aeaea a Fenunuti ma Leatuavao.
E tele oloa ma mea taua a le Malo o Samoa, a’o le oloa sili na taua, e le ma fa’ataulia, o I’e o le Malo la ia. O le Malo o Samoa ianamua, e na’o le ono lava I’e o le Malo sa iai. O le tasi o nei I’e o le Malo e igoa o le “GOGOTAGI”.
O lenei I’e sa lalagaina e PU’ALOA le alofafine o TUSA le tulafale lauiloa o Lufilufi. O lenei galuega fita sa faia lea ile ulufanua e igoa ia VA’AUA igauta o Lufilufi. E tele ni tausaga sa lalagaina ai lenei I’e ae sa fa’ai’uina lava ma le manuia, ma sa matagofie tele lea I’e. O le aoauli o le tasi aso na fa’ai’u ai lenei galuega, o le taimi tonu lava na fa’auma ai le matalalaga mulimuli, na fa’alogoina ai le tagi leo tele o le manulele o le GOGO i luga o le fale sa fai ai lea galuega. Sa tele le fiafia o le teine ile Iloilo va’ai o le fa’aumaina o lana I’e, o lea sa ia fa’apea atu ai, ua maua le igoa o la’u I’e o le “GOGOTAGI”.
Usuia Pu’aloa e le alii o Samaila mai Falese’ela, faaee le gafa o Samaila Ia Futi (tama), ma Avegatoloa (teine).
Usuia Avegatoloa e Malufaitoaga o le Aiga Sa-Tuala, faaee le gafa o Fenunuti (tama).
Usu Fenunuti ia Uituafanua le alo o Tailau, faaee le gafa o Sinamulivanuiana (teine).
Toe usu Fenunuti ia Tinovao le alo o Lotuanu’u, faaee le gafa o Tautaiolefue (tama), ma Mauailegalu (teine).
Toe usu Fenunuti ia Fitiotagia le alo o Ausalilo, faaee le gafa o Leatuavao (tama)
Usuia Sinamulivanuiana-Seutuimanu’a e To’alepaialii mai Satapuala, faaee le gafa o Su’afaiga (tama), Laumatalelei (teine), Fuatino (teine), ma Melegalenuu (teine).
Usuia Fuatino e le Tupu Tafa’ifa o Fonoti, faaee le gafa o Muagututi’a (tama).
Ina ua uma ona e’e e Leulumoega le Papa o le Tui-A’ana ia Fonoti, an avea le alii ma Tupu; na e’e fo’I ia te ia le Tui-Atua, Gatoaitele, ma le Vaetamasoalii, ua Tupu Tafa’ifa nei Fonoti. Ona fai lea o le aotelega o I’e o le Papa a le Aiga Sa-Tuala e tali atu ai I’e o le Papa ia Leulumoega e tusa ai ma Papa o le Tui-A’ana na e’e ile latou tama. Sa tele ni I’e lelei o le aotelega, a’o le I’e na silisili le matagofie, o le I’e lea o le tama o le tina o Fuatino ma le tuagane o le tina o Fuatino, o Fenunuti ma Leatuavao. O le I’e lea na fai a’i I’e le Papa na tali atu ai Leulumoega mo le Papa o le Tui-A’ana. Sa tele le fiafia a le to’aiva (Leulumoega) i le matagofie o le I’e na fai a’i I’e.
O le agaga fiafia lea sa va’aia lava i le Tupu o Fonoti, ma ua avea ai lea ma mea ua tulaga ese ai lenei nofo i le fa’afeagaiga ma le to’aiva. O se tulaga sa fiafia tele ai le Tupu o Fonoti ma o lea sa ia manatua ai le fa’aeaea a Fenunuti ma Leatuavao le Aiga o lona masiofo, fa’apei o le tasi fetalaiga: “E Manatua Pule Ae Le Nanatua Fa’alaeo”. O le pogai tonu lea na liliu a’e loa ai le tofa mamao i lana afioga le Tupu o Fonoti, ma pa’u ai lana malelega i lona Aiga Sa-Tuala a’o potopoto I lona Maota i Nu’uausala e fa’apea: “Fa’afetai Fenunuti ma Leatuavao I Lo Oulua Fa’aeaea, O Lea Ia Amata Atu I Le Aso Nei, Na Avea Oulua Ma Matua Mavae O Le Aiga Sa-Tuala”.
AIGA E LUA O SAMOA: The Two Main Families of Samoa: ‘Le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi, ma le ‘Aiga Fa’alagilagi Le Aiga Sa-Tuala. O Aiga fa’avae ma le faitaulia a ia e lua o lo’o ta’oto ai gafa Tautupu ma gafa Tautamali’i o Samoa.
This mavaega had already been pronounced by Queen Tupu Tafa’ifa Salamasina of the two families, Le Aiga Sa-Levalasi and Le Aiga Sa-Tuala, and their royal mats are called ‘Pulu’ and ‘Leuleu’.
The Current Successor: O le tofa le Afioga o ‘Fonoti Tuala Le Sa’oalii Kamilo Brown’ of Lotofaga le Aiga Pa’ia o Sa-Levalasi i Atua, ma le Aiga Sa-Tuala ma Sala.



Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.